Procjenjuje se da između 8 i 10 miliona ljudi širom svijeta živi sa HIV-om. U Bosni i Hercegovini trenutno je registrirano oko 490 osoba koje žive s HIV-om, međutim procjene ukazuju da bi stvarni broj mogao biti i do tri puta veći. Virus humane imunodeficijencije (HIV) inficira i uništava ćelije imunološkog sistema, čime se značajno otežava sposobnost organizma da se bori protiv drugih infekcija i bolesti. Kada HIV ozbiljno oslabi imunološki sistem, može doći do razvoja sindr

U političkom prostoru Bosne i Hercegovine, žene su i dalje premalo zastupljene, a mlade žene su gotovo nevidljive. Upravo zato priče onih koje su imale hrabrosti da uđu u taj prostor, da se izbore za svoje mjesto i glas, imaju posebnu težinu. Jedna od njih je Selma Ćatibušić, mlada aktivistkinja i bivša vijećnica koja je svojim radom pokazala da politika ne mora biti prostor zatvorenih vrata, već polje gdje se odlučnost i empatija mogu pretvoriti u stvarne promjene. „Godine n

Piše: Jovana Ivetić Kada se identitet stavlja na marginu, umjetnost može postati način da se artikuliše ono što ne staje u obrazac, odnosno ono što sistem i društvo ne priznaju. Ali može li se kroz nju u potpunosti izbaciti bol, stid, strah i ekstaza? Da li se kvir estetika mjeri u duginim bojama i apstraktnim simbolima; ili je to iskustvo tijela koje je naučilo da ga gledaju s podozrenjem, a sada konačno osjeća ponos i hrabrost? Umjetnička djela odražavaju vremenski period,

Političke elite u Bosni i Hercegovini, a naročito lideri stranaka sa nacionalnim predznakom na svim nivoima vlasti se ne zalažu za LGBTI+ i ženska prava, ili se ponašaju pasivno u slučajevima nasilja i diskriminacije prema ovim grupama, često se ne libeći da upravo oni budu kreatori narativa koji će dovesti do toga. To se najčešće manifestuje kroz retoriku koja stigmatizuje LGBTI+ osobe i žene, političke inicijative koje zabranjuju LGBTI+ sadržaje u javnosti, nedostatak zakon

Kroz Akademiju političkog aktivizma, koju organizuje Tuzlanski otvoreni centar, mnoge mlade žene i LGBTI+ osobe prvi put su osjetile da politika ne mora biti daleka, suhoparna ni rezervisana za one „odozgo“. Jedna od njih je Lejla, mlada osoba iz manjeg mjesta u Tuzlanskom kantonu, koja je nakon učešća u Akademiji počela gledati na politiku iz potpuno drugačije perspektive. „Na Akademiji sam shvatila da politika nije prostor za ‘neke druge’ nego i za mene.“ Lejla danas ima te

U oktobru 2025. godine, Tuzlanski otvoreni centar otvorio je vrata Akademije političkog aktivizma, prostora gdje se susreću znatiželja, iskustvo i želja za promjenom. Tokom tri dana, od 22. do 24. oktobra, žene i LGBTI+ osobe iz različitih dijelova Tuzlanskog kantona okupile su se s jednim zajedničkim ciljem da nauče kako da budu aktivne u svojim zajednicama, kako da pokrenu promjene i da se njihov glas čuje. Akademija, posvećena temi „Žene u politici“, bila je mnogo više od

Novembar je u znaku borbe za prava i vidljivost TIRV (trans, interspolnih i rodno varijantnih) osoba. Iako je termin "transrodnost" u leksikon LGBTI+ aktivizma predstavljen tek 60-ih godina prošlog vijeka, tradicija odstupanja od rodne binarnosti i patrijarhalnog poimanja rodnih uloga kao onih u neraskidivoj vezi sa spolom određenim po rođenju, zabilježena je kroz sve ere historije društva. Nažalost, historija transfobije seže jednako daleko u prošlost.  Prirođeni strah od ne

U zemlji u kojoj se politika još uvijek smatra „muškim poslom“, žene i LGBTI+ osobe u Bosni i Hercegovini ostaju prisutne u sjeni, ali rijetko odlučujuće. Iako su kvote za rodnu zastupljenost uvedene prije više od decenije, njihova svrha se često iscrpljuje u formalnosti. Brojevi postoje, ali iza njih stoji sistem koji ženama i osobama drugačijih identiteta ne daje stvarnu moć, već samo iluziju ravnopravnosti. Između zakona i prakse Bosna i Hercegovina ima jedan od najdetaljn

U društvu u kojem se politička moć često zasniva na vidljivosti, LGBTI+ osobe u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju nevidljive. Iako su dio društva, zajednice, aktivizma, pa i samih političkih struktura, gotovo nijedna osoba koja se javno bavi politikom nije otvoreno autovana. Ova nevidljivost nije slučajna, već posljedica duboko ukorijenjenih strahova, predrasuda i sistemskih barijera. Između zakona i stvarnosti Bosna i Hercegovina ima zakonske mehanizme koji bi trebali štiti