Riječ gej je kroz historiju prošla kroz mnogo izmjena i više puta je promijenila svoje značenje sve dok nije postala ono što je danas. Ona danas ima ulogu da označi jednu osobu koja osjeća romantičnu i/ili seksualnu privlačnost prema isto spolu i najčešće je koriste muške osobe. Ova riječ se prvi put pojavila u dvanaestom stoljeću, a njeno porijeklo je najvjerojatnije Stari francuski. U početku je samo značila sreća ili bezbrižnost dok je kasnije dobila proširenje svog značenja. U nekim starijim serijama i filmovima se i dalje može čuti riječ gej sa svojim originalnim značenjem ali je to danas postala rijetkost.
U četrnaestom stoljeću riječ gej je prvi put dobila proširenje svog značenja na loš, ali i na dobar način. Tada je njeno značenje prvi put bilo povezano sa nečim što je bilo više seksualno i nemoralno. Gej muškarci su postali ženskaroši, gej žene seksualne radnice, a gej kuće su postale prostrije u kojima se vršio seksualni rad. Ovo su bila nova značenja koja nam je donijelo četrnaesto stoljeće i jako bitno razdoblje za ovu riječ jer se po prvi put njeno značenje počelo kretati u pravcu da označava nešto loše i nešto što nije prihvaćeno u svakodnevnom životu i svakodnevnom društvu. U četrnaestom stoljeću riječ gej je dobila pežurativan i stigmatizirajući naziv.
Drugo značenje riječi gej koje je poteklo iz ovog perioda bilo je značenje koje je predstavljalo muškarce koji su se bavili seksualnim radom i koji su imali muške klijente. Nakon toga ova riječ nije doživjela mnogo promjena sve do dvadesetog stoljeća jer se tada po prvi put počela koristiti kao što se koristi danas. Na neki način se tu riječ gej prestala razvijati i mijenjati svoje značenje jer i danas ima isto značenje kao i prije sedamdeset godina, ali se može diskutovati o dodatnom negativnom značenju ove riječi. I zbog toga se može reći da evolucija ove riječi nikada nije ni prestala jer se u urbanom riječniku nikad nije prestala razvijati.
Moglo bi se čak i reći da je od riječi gej nastala neka vrsta uvrede koja služi kao uvreda samo za osobe koje ne pripadaju LGBTI zajednici. Druga vrsta uvrede koja je nastala ovom evolucijom jeste da se ta riječ koristi u LGBTI zajednici kao neko mjerilo feminiziranosti kod gej muškaraca, što može imati autohomofobične konotacije. Reći: “ti si tako gej” ili “ti si više gej od mene” su neki primjeri ove već navedene teorije o tome kako je ova riječ dobila dodatno značenje. Obzirom da u neku ruku negativno značenje nikada nije napustilo ovu riječ onda se može razumjeti zašto dolazi do negativnih asocijacija kada se spomene gej . Najgora stvar je što bolja riječ od gej ne postoji. Uvijek se može reći homoseksualac ali zbog historije te riječi i zbog toga što su je najviše koristili anti-gej ekstremisti može se reći da je taj izraz čak gori. Gej ipak ostaje najbolji termin za autovanje jer je u usporedbi sa riječi homoseksualac manje problematičan.
Iz sopstvenog iskustva mogu reći da sam uvijek imao neki otpor prilikom izgovaranja ove riječi i zbog toga bih uvijek koristio neke gore sinonime jer bi to onda mogao shvatiti kao šalu i na neki način bi autovanje postalo lakše. Reći gej je bio formalan način autovanja za mene, a i previše ozbiljan za moj ukus. Najviše mi je smetalo način na koji je ova riječ korištena jer ona kao riječ ima preveliki značaj u svakodnevnom razgovoru. Zbog nje ljudi mogu ostati u šoku ali isto tako mogu ostati prijatno iznenađeni. Sa vremenom i više korištenja sam uspio naučiti se da lakše izgovaram riječ gej što je učinilo proces autovanja mnogo lakšim. Nešto što mi se na početku nije sviđalo oko te riječi je sasvim nestalo jer i je i njen izgovor sa vremenom postao rutina.
Najgora stvar preko koje sam morao preraditi jeste da sam odrastao misleći o toj riječi da je uvreda i da ima negativno značenje u bilo kojem kontekstu. Na svu sreću sam uspio shvatiti cijelu historiju te riječi i da njeno značenje danas nije negativno sve dok sam korisnik te riječi tako razmišlja.
Anoniman/na autor/ica.
Članak je nastao u sklopu projekta "Acces to Justice for LGBTI persons in Tuzla Canton" koji je finansiran od strane Norveškog Helsinškog komiteta, ali ne izražava nužno stavove Norveškog Helsinškog komiteta nego isključivo autora/ice.