Pitaj pravnicu - TOC-ov pravni safe space

Dobrodošli u „Pitaj pravnicu“ – TOC-ov pravni safe space!

Ovdje nema glupih pitanja, samo iskrenih odgovora.

Pravo često zvuči suhoparno i komplikovano, ali iza svakog člana zakona stoji ono što je zaista važno – vaša prava i vaša sigurnost.

U ovoj šarolikoj zajednici niko nije sam, a pravo može biti saveznik – samo ga treba malo „prevesti“ na jezik koji svi razumijemo. 

Prije svega, hvala vam na pitanjima! Bilo ih je iznenađujuće mnogo i veoma sam sretna zbog tolikog interesa. U ovom krugu ćemo se fokusirati na pitanja vezana za porodični život.

Koja je razlika između LGBTI+ „partnerstva“, „zajednice“ i „braka“?

Suštinski, razlike nema – to je jednostavno suživot dvoje ljudi koji su, igrom slučaja, i pripadnici_ce LGBTI+ zajednice. Međutim, u pravnom kontekstu razlike postoje, jer od definicije zajednice zavise prava i obaveze koje proizilaze iz nje, a to varira od države do države.

Ukratko, zajednica ili partnerstvo, odnosno zajednica života, jeste odluka dvoje ljudi da dugoročno žive zajedno i oblikuju svoj život u tandemu. Takva zajednica postoji bez obzira da li je zakonski priznata ili ne, te bila heteroseksualna ili homoseksualna. U praksi, često se koristi termin koji nema vjerske konotacije (npr. „partnerstvo“) umjesto termina „brak“.

U državama gdje su istospolne zajednice zakonski prepoznate, istospolni partneri_ce imaju ista ili vrlo slična prava kao i bračni partneri_ce, osim što se u većini slučajeva isključuje pravo na usvajanje djece.

Kada je riječ o BiH, još uvijek nemamo zakon koji bi regulisao istospolne zajednice. Brak je u porodičnim zakonima definisan isključivo kao zajednica života između žene i muškarca, a iz te definicije proizilaze sva ostala porodična, imovinska, nasljedna i druga prava.

Kada ćemo imati zakon o istospolnim brakovima?

Sa pragmatičnog stajališta, ovo bi se moglo riješiti prostim izmjenama sva tri porodična zakona u BiH – izbacivanjem sintagme „žene i muškarca“ u definicijama braka i vanbračne zajednice, kao i u svim članovima gdje se izričito spominju spolovi bračnih ili vanbračnih drugova.

Čak i ako bi bilo sporno ozakoniti istospolni brak (jer je brak historijski prvo bio religijska, a tek potom zakonska zajednica), izmjene bi se mogle primijeniti barem na vanbračne zajednice, koje su u pravima i obavezama gotovo izjednačene s brakom. Glavni otpor proizlazi iz straha mnogih da bi se time otvorio put istospolnom roditeljstvu, što se još uvijek smatra „nedopustivim“.

Što se tiče istospolnih zajednica u BiH: nakon višegodišnjeg zagovaranja od strane nevladinog sektora, Vlada FBiH je 12. oktobra 2018. godine prihvatila inicijativu za donošenje zakona o istospolnim zajednicama i obavezala se da će imenovati interresornu radnu grupu. Tek u januaru 2020. imenovana je pomenuta radna grupa, koja je trebala početi sa radom u aprilu, ali je to odgođeno zbog pandemije COVID-19.

Tokom ovogodišnjeg mjeseca ponosa, Vlada FBiH je imenovala ekspertnu grupu za izradu zakona, pa se može očekivati da nacrt bude završen ove ili naredne godine. Ostaje da vidimo hoće li postojati dovoljno političke volje da zakon prođe parlamentarnu proceduru.

Mogu li urediti zajednički život s partnerom ugovorom, umjesto braka?

Načelno – da. Određena prava se mogu regulisati ugovorom o doživotnom izdržavanju ili sličnim ugovorima, ali se to uglavnom odnosi na imovinska prava.

Za nasljedna prava možete sastaviti testament, kako biste osigurali mogućnost međusobnog nasljeđivanja. Ipak, mnoga prava koja uživaju bračni partneri (poput posjeta u bolnici, poreskih olakšica, usvajanja djece i sl.) ne mogu se regulisati ugovorima.

Može li gej muškarac posvojiti dijete u BiH?

Teoretski – da, ali isključivo kao pojedinac.

Homoseksualni parovi, nažalost, ne mogu usvojiti dijete jer njihova zajednica nije zakonski prepoznata kao bračna ili vanbračna. Budući da se prilikom usvajanja ispituju sve životne okolnosti, uključujući i porodično okruženje, zajednica s istospolnim partnerom sigurno ne bi ostala neprimijećena.

Na kraju…

Ja sam Amila, pravna savjetnica u TOC-u! Pitanjima ljudskih prava, a najviše LGBTI+ i ženskih prava, počela sam se baviti još tokom studija, kroz aktivizam. Nakon diplomiranja nastavila sam kroz samostalno istraživanje i rad u državnom i nevladinom sektoru, pa sam dobro upoznata i s procedurama i sa zagovaranjem i sa implementacijom.

Tu sam za sva vaša pravna pitanja – bilo kroz IG ankete, kao ovog puta, ili putem emaila: amila@toc.ba. Znam da je ponekad teško postaviti pitanje ili potražiti pomoć, ali imajte na umu: nisam tu da osuđujem – tu sam da pomognem.

Članak je objavljen uz podršku Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Irske. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Autora_ke i nužno ne odražava stavove Tuzlanskog otvorenog centra ili Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Irske niti Vlade Irske.