Pa zašto odjednom pojam rod izaziva tako burne reakcije? Zašto protivnici Istanbulske konvencije govore, primjerice, o opasnosti uvođenja rodno neutralnih WC-a, dokidanja očinskih i majčinskih uloga, promoviranja abortusa ili uvođenja trećeg spola kada se ništa od toga u njoj uopće ne spominje niti se tako može interpretirati? Da bi se na to pitanje odgovorilo, ne bi trebalo raspravljati o razlici pojmova spol i rod, nego o ANTIRODNOM POKRETU, o njegovoj svrsi i ciljevima, o podršci kakvu mu daje Katolička crkva, odnosno o stereotipovima koji se povezuju i s rodnim i spolnim razlikama te o interesima da se ti stereotipovi održe.
Sveta Stolica je nakon završetka Četvrte međunarodne konferencije o ženama, 1995., i usvajanja platforme za djelovanje u kojoj se pojavila riječ »rod« objavila posebnu izjavu o tumačenju pojma »rod« svoje delegacije. Sveta Stoli
Pozivanje na razlike između ženskog i muškog mozga Problem je u tome što se antirodni pokret u Hrvatskoj poziva upravo na biologističko tumačenje i što mu je dovođenje u pitanje rodnih stereotipova opasno. Pritom tvrde da su njihove postavke znanstveno utemeljene: tvrde naime da postoje muška i ženska priroda te da iz te prirode slijede muške i ženske vlastitosti i uloge. Najčešće se pozivaju na razlike između ženskog i muškog mozga, pri čemu se pozivaju na argumente koji su gotovo identični zastarjelim argumentima s početka 20. stoljeća.