U ovom tekstu smo okupili neka najčešća pitanja kada je riječ o LGBTI+ zajednici. Razumljivo je da u mnogim situacijama kada nismo mnogo upućeni u nečije stanje djelujemo po svom nahođenju, nekada to može biti dobro, nekada može moguće izazvati neke neugodnosti, stoga je uvijek najbolji izbor imati otvoreni razgovor sa osobom preko puta i postaviti direktna pitanja. Na taj način senzibiliziramo sebe i pokazujemo drugoj strani da smo otvoreni za razgovor i da naučimo nešto novo.
Kako mogu znati da li netko koga poznajem lezbijka, gej, biseksualna ili transrodna osoba?
U suštini, jedini način da saznate je li neka osoba lezbijka, gej, biseksualna ili transrodna osoba jest ako vam ta osoba to kaže. Mnoge lezbijke, homoseksualci, biseksualci_ke i trans osobe ne uklapaju se u uobičajene stereotipe, a mnogi ljudi koji se uklapaju u stereotipe nisu lezbijke, homoseksualci, biseksualci_ke ili trans. Pretpostavke s vaše strane mogu biti pogrešne. Važno je zapamtiti da je vrlo vjerovatno da je neko s kim komunicirate dio LGBTI+ zajednice i da pokušate biti osjetljivi na tu činjenicu.
Šta trebam učiniti ako mislim da je neko lezbijka, gej, biseksualna ili transrodna osoba, a nije mi rekao/la?
Ponovo zapamtite da pretpostavke s vaše strane mogu biti netačne. Najbolji pristup je stvoriti atmosferu u kojoj se ta osoba može osjećati ugodno i biti otvorena s vama. To možete učiniti tako da budete otvoreni i pristupačni te davanjem naznaka da vam je ova tema ugodna i da podržavate pitanja i rad na problemima LGBTI+ zajednice. Ako je osoba već autovana i osjeća da ste vrijedni njezina povjerenja, možda će vam reći. Ako se čini da je osoba u sukobu oko nečega, to može, ali i ne mora biti zbog njezine seksualnosti ili rodnog identiteta. U ovom slučaju, najbolje je jednostavno osigurati da znaju da ste tu ako trebaju razgovarati. Možda vam nisu rekli jer jednostavno ne žele da znate i to je njihovo pravo.
Kako da postanem pristupačniji osobama koje su lezbijke, homoseksualci, biseksualne ili transrodne osobe?
Pokažite da vam je ugodno govoriti o temama koje se odnose na seksualnu orijentaciju i rodni identitet i da podržavate probleme lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih osoba. Budite senzibilni na pretpostavke koje imate o ljudima – pokušajte ne pretpostaviti da su svi s kojima komunicirate heteroseksualni, da imaju partnera različitog spola, itd. Pokušajte koristiti uključiv jezik koliko god je to moguće, poput izbjegavanja upotrebe zamjenica koje pretpostavljaju spol nečijeg partnera ili prijatelja (Imaš li curu? Ima li momaka? Kad ćeš se ženiti?). Budite uzor suočavajući se s drugima koji prave homofobne i transfobne šale ili primjedbe. Upoznajte se s problemimaLGBTI+ osoba čitajući knjige i posjećujući događaje i aktivnosti koje imaju za cilj educirati zajednicu, kao što to rade LGBTI+ organizacije.
Kroz kakve stvari prolaze osobe kada se autuju (come out)?
Zbog teškoća odrastanja u uglavnom homofobnom društvu, osobe koje se identificiraju sa LGBTI+ identitetom mogu doživjeti osjećaj krivnje, izolaciju, depresiju, suicidalne osjećaje i nisko samopoštovanje. Kako LGBTI+ osobe dolaze sve više u kontakt sa svojom seksualnom orijentacijom, mogu do određenog nivoa doživjeti bilo koji broj ovih misli i osjećaja. S pozitivne strane, coming out ili autovanje može biti veoma oslobađajuće iskustvo jer lezbijke, homoseksualci i biseksualne osobe uče ko su, stiču poštovanje prema sebi i pronalaze prijatelje s kojima se mogu povezati.
Autovanje drugima može biti tjeskoban proces jer se pojedinac brine zbog odbijanja, ismijavanja i mogućeg gubitka porodice, prijatelja i posla. Za studente je fakultetski život već pun stresa, a dodavanje procesa borbe s nečijim seksualnim ili rodnim identitetom toj kombinaciji može biti preplavljujuće.
Kroz kakve stvari prolazi trans osoba kada počne priznavati svoj rodni identitet?
Vrlo se rijetko raspravlja o pitanjima transrodnosti i kao rezultat toga oni su uvelike pogrešno shvaćeni. Slično LGB osobama, trans osobe također mogu doživjeti osjećaj krivnje, izolacije, depresije, suicidalne osjećaje i nisko samopoštovanje. Može proći neko vrijeme dok trans osoba shvati osjećaje koje počinje osjećati zbog kojih se preispituje da li rod koji im je dodijeljen pri rođenju njihov pravi rod.
Nakon što trans osoba shvati te osjećaje, može odlučiti da potraži liječničku potvrdu kako bi uskladila svoj fizički spol sa svojim pravim spolom. Budući da je vrlo teško doći do tih sredstava, neke trans osobe doživljavaju ekstremnu frustraciju zbog nedostatka sredstava i stalne diskriminacije s kojom se suočavaju. Kada osoba nema pristup resursima koji su joj potrebni da bi uskladila svoj spol sa svojim rodom, to može izvana otežati prenošenje njezinog pravog roda. To povećava diskriminaciju i doprinosi osjećaju depresije i izolacije. Nedostatak sredstava također može pridonijeti suicidalnim osjećajima.
Neke trans osobe koriste izraz coming out ili autovanje kako bi opisale svoje osobno priznanje svog pravog rodnog identiteta. Međutim, važno je biti oprezan pri korištenju izraza coming out kada govorimo o trans osobama. Za većinu LGB osoba, coming out je krajnji cilj. Autovanje sebi i drugima omogućuje LGB osobi da odbaci svoj sram i strah te bude ponosan i ugodan zbog toga ko je. Za većinu trans osoba, međutim, coming out nije krajnji cilj. Osoba se može privremeno identificirati kao trans ili transrodna osoba ili se možda nikada neće identificirati kao trans ili transrodna osoba. Mnoge trans osobe se snažno identificiraju kao muškarac ili žena i jednostavno žele biti prepoznate kao muškarac ili žena. Izlaganje kao trans osoba često doprinosi tome da se pojedinca percipira u spolu različitom od onog s kojim se identificira, što zauzvrat dovodi do daljnje diskriminacije. Ako otkrijete da je neko promijenio spol i da je trenutno ili ranije identificiran kao trans, vrlo je važno ne otkriti tu informaciju drugima osim ako vam se za to ne da izričito dopuštenje.
Kako bih trebao odgovoriti heteroseksualnim prijateljima ili kolegama koji se negativno osjećaju prema LGBTI+ osobama?
Kada se pojave takvi problemi, najkorisnije je razgovarati o tome s uključenim osobama. Pomozite im da uvide da govore o osobi, a ne samo o seksualnoj orijentaciji/rodnom identitetu. Provjerite imate li tačne informacije kako biste mogli na odgovarajući način razgovarati o mitovima i stereotipima koji su često u pozadini takvih negativnih reakcija. Obratite pažnju na sličnosti između LGBTI+ osoba i heteroseksualnih osoba. Budite jasni drugima da, iako imaju pravo na vlastita uvjerenja i mišljenja, nećete tolerirati komentare ili diskriminaciju protiv gej ili trans osoba. Upamtite da se drugi mogu ugledati na vas - ako vam je neugodno biti u društvu LGBTI+ osoba, ako ste neprijateljski raspoloženi ili ih ignorirate, drugi bi mogli slijediti i taj primjer. Nasuprot tome, ako ste prijateljski raspoloženi prema LGBTI+ osobama i odnosite se prema njoj s poštovanjem, drugi bi mogli slijediti vaš primjer.
Šta da kažem nekome ko se boji zaraze HIV-om/AIDS-om od LGBTI+ osoba?
HIV se ne prenosi običnim društvenim kontaktom. Neophodno je da svi budu upoznati s HIV-om i AIDS-om. Ako se prijatelj ili kolega boji i nije informisan, iskoristite ovo kao obrazovnu priliku.
Kako mogu podržati LGBTI+ osobe, a da moja vlastita seksualna orijentacija ne postane problem?
Imajte na umu da bi neki ljudi to mogli shvatiti kao pokazatelj vaše vlastite seksualne orijentacije ako javno govorite o pitanjima vezanim uz seksualnu orijentaciju. Odvojite vrijeme unaprijed da razmislite kako biste mogli odgovoriti na ovo. Što mislite o vlastitom seksualnom identitetu? Jeste li zadovoljni sami sa sobom? Bez obzira na vašu seksualnu orijentaciju, povjerenje u vlastitu sliku o sebi učinit će vas manje ranjivim.
Kako bih trebao odgovoriti na glasine da je neko LGBTI?
Neka drugi znaju da je seksualna orijentacija ili rodni identitet bilo kojeg pojedinca nebitna osim ako se ta osoba odluči otkriti vam tu informaciju. Ako možete, riješite sve mitove ili stereotipe koji bi mogli potaknuti takva nagađanja. Ako određena osoba nastavi širiti glasine, razgovarajte s tom osobom pojedinačno.
Kako nastaviti dalje?
Sa ovim informacijama možete se smatrati ponosnim, jer ste pokazali interes i volju da ojačate svoje savezništvo sa LGBTI+ zajednicom i na tome smo vam mnogo zahvalni. Ovo su neka pitanja s kojima se možda svi nekad susretnemo i vjerujemo da ih ima još. Ono što trebamo ponijeti sa sobom jeste otvorenost i spremnost na učenje i zajedništvo.
Aktivnost je podržana Core grantom regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.