Kako se formira stav o LGBT populaciji u BiH

Tokom godina, svako od nas je izgradio/la (ili nastoji da izgradi) stav o LGBT populaciji, koji se formira na isti način kao i bilo koji drugi društveni fenomen. Od presudnog značaja su mediji, koji nas usmjeravaju, ili u potpunosti utječu na formiranje našeg mišljenja. Tu su i političke partije i akademska zajednica. U Specijalnom izvještaju o stanju ljudskih prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, institucija Ombudsmena za zaštitu ljudskih prava detaljno je analizirala utjecaj sve tri kategorije na osnovu kojih je formirala i posebne preporuke.

Mediji

Mediji imaju presudnu ulogu u formiranju stava o LGBT populaciji. Oni su generatori naših mišljenja i saznanja o svim društvenim, ekonomskim, političkim i drugim segmentima koji na različite načine utječu na našu svakodnevicu.

U svrhu izrade spomenutog Izvještaja, Ombudsmeni su analizirali sadržaje medija, dajući na kraju preporuku “javnim servisima, kao i svim medijskim kućama, štampanim i elektronskim medijima u BiH, da treba da rade na podizanju svijesti i promociji prava LGBT osoba u cilju senzibiliziranja javnosti i podizanja svijesti o njihovim pravima.”

Analizirajući sadržaje objavljenih članaka, u Izvještaju se konstatovalo da je “način izvještavanja o ovoj temi u najvećoj mjeri neutralan i pozitivan”.

“U većini slučajeva, novinari su direktno prenosili stavove LGBT aktivista i pratili postupke koje su pred sudovima pokretali isti”, navodi se, između ostalog, u Izvještaju.

Značajno je spomenuti da su praćene aktivnosti Udruženja Q i njihovog podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH, koji je utvrdio kršenje prava LGBT osoba na javno okupljanje. Mediji su također pratili i aktivnosti Udruženja B.U.K.A. iz Banja Luke, koji su se zbog, kako je u Izvještaju navedeno, “neprihvatljivog naslova na društvenoj mreži Facebook, kojim se javno vrijeđaju pripadnici LGBT populacije, a predstavlja prvi slučaj primjene Zakona o javnom redu i miru”, obratili nadležnom sudu.

Mediji su također izvještavali i o inicijativi Sarajevskog otvorenog centra (SOC) podnesenoj Vijeću ministara BiH, a koja se odnosila na uvrštavanje 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT) i 11. oktobra, Međunarodnog coming out dana, u program obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava.

Tokom izrade izvještaja, institucija Ombudsmena zatražila je i informacije od medijskih kuća o načinu izvještavanja o temama koje se tiču prava LGBT osoba. Na adresu Ombudsmena stigli su odgovori iz RTRS-a, RTVFBiH, RTV Unsko-Sanskog Kantona, te televizije OBN.

Analizom dostavljenih odgovora došlo se do zaključka da su sve medijske kuće spremne izvještavati o LGBT temama, da bi način izvještavanja bio objektivan te da bi svojim programom obuhvatili i izvještavanje sa eventualno održane Parade ponosa u Bosni i Hercegovini.

Političke partije

Predstavnici političkih partija, pored svih funkcija koje obavljaju (ili ne obavljaju), svojim javnim istupima značajno utječu na formiranje stavova kod ljudi o svim društvenim pitanjima. Institucija Ombudsmena je za potrebe izrade izvještaja, na adrese svih političkih partija i koalicija u PSBiH u mandatu 2014. – 2018. godine, uputila upitnik koji se tiče njihovog odnosa spram statusa i ostvarivanja prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini.

I pored urgencije u julu ove godine, sve do dana završetka Izvještaja, na adresu institucije Ombudsmena BiH nije stigao odgovor niti iz jedne političke partije, odnosno koalicije.

Umjesto odgovora, analizirani su programi i drugi dokumenti političkih partija, iz kojih se moglo zaključiti koliko su oni usklađeni, odnosno neusklađeni sa standardima za zaštitu ljudskih prava.

Sem par političkih partija, koji u svojim statutima decidno navode rodni identitet i seksualnu orijentaciju kao osnov za zabranu diskriminacije (SDP BiH), odnosno “suprotstavljanje diskriminaciji ljudi zbog različitosti po spolu, rodu ili bilo kojem drugom svojstvu po kojem se razlikuju od ‘većine’, bila ona politička, demografska ili neka druga”, što u svom Statutu navodi NDP, ostale partije nisu ni na koji način obuhvatile LGBT populaciju i zaštitu njihovih prava.

Zbog toga je institucija Ombudsmena izdala jasnu preporuku da političke partije u svoje programe uvrste teme zaštite od diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Akademska zajednica

Od akademske zajednice, tačnije dekana pravnih fakulteta u BiH, zatražen je stav u pogledu jednakog ostvarivanja prava LGBT osoba i informacija o obaveznoj literaturi koja se koristi u nastavi na bilo kojem predmetu, a kojom je tretirano pitanje ostvarivanja prava LGBT populacije.

Od 18 pravnih fakulteta kojima je upućen upit, dobiven je odgovor samo od Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku.

U odgovoru se, između ostalog, navodi da “obaveznom literaturom koja se koristi u nastavi na bilo kojem predmetu, nije tretirano pitanje LGBT osoba u BiH”.

“Potrebno je raditi na unapređenju određenih pitanja, npr. u BiH nema zvaničnih statističkih podataka o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, iako zakon propisuje da svaka osoba koja smatra da je diskriminirana može tražiti zaštitu svojih prava u sudskim i upravnim postupcima. U BiH je diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta zabranjena”, naveli su još u svom odgovoru sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Nažalost, jedan odgovor nije bio dovoljan da se utvrdi stav akademske zajednice o pitanjima LGBT osoba u BiH.

Međutim, pravnim fakultetima u BiH izdata je preporuka da analiziraju sadržaj obavezne literature koja se koristi u nastavi kako bi homoseksualnost bila tretirana kao seksualna orijentacija, a ne kao devijacija ili bolest.

Na osnovu analize ovih kategorija, možemo zaključiti da postoji puno stvari koje tek treba uraditi. Nema sumnje da su podjednako bitni i mediji, i političke partije, ali i akademska zajednica, odnosno budući/e pravnici/e koji/e bi trebali/e štititi prava LGBT osoba u BiH. Mediji za sada pokazuju najveći napredak i spremnost da izvještavaju o LGBT populaciji. Jasno je da političke partije trebaju uvesti u svoje statute i programe puno izmjena, ali dok se to ne desi, pojedinci/ke, odnosno predstavnici/e, mogu svakako puno učiniti u javnim nastupima, ukoliko imaju liberalnije stavove u odnosu na zvanične dokumente stranaka iz kojih dolaze.

Na kraju, budućim pravnicima/ama treba pružiti priliku da uče iz knjiga koje će ih senzibilirati i dati im priliku da uče o homoseksualnosti kao orijentaciji, a ne kao devijaciji.

Kako se stvari budu mijenjale u medijima, partijama, akademskoj zajednici, tako će se mijenjati i  naši stavovi. Ukoliko se u jednom momentu prihvate sve preporuke (nema sumnje da treba puno vremena) Ombudsmena, naše društvo će biti mnogo zdravije i spremnije za prihvatanje svih različitosti, uključujući i LGBT zajednicu.

Pripremio: Dalibor Tanić

Izvor: lgbti.ba

  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube