LGBTI osobe pišu: Zašto tolerancija? Zašto ne solidarnost?

Članak je nastao uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE u sklopu projekta Unaprjeđenje sistema zaštite LGBTI osoba u Tuzlanskom kantonu.


Tolerancija (latinski: tolerare) što znači podnositi i trpjeti. Iako prema definiciji tolerancije od strane UNESCO-a, te različitim drugim politološkim, sociološkim i filozofskim definicija podrazumijeva prihvaćanje, poštivanje i demokratsko načelo, uvijek me korijen riječi (mislim na latinski) zbunjivao i donekle činio ovisnim o drugima. Naravno da se značenje svake riječi i upotreba iste mijenja kroz razvoj društva, nikada nisam bio zagovornik upotrebe te riječi.

Kao autovan gej muškarac, upotreba navedene riječi me često zbunjivala i činila bezvrijednim i kao što sam naveo ovisnim o drugima, odnosno o većinskom stanovništvu , te onima koji nas diskriminišu. Naravno da višestoljetna homofobija/bifobija i transfobija jeste korijen društva i jesmo ovisni kao individue jedni o drugima.


Međutim, postavljao sam si često pitanje zašto se daje nekome moć (o ovom slučaju neprogresivnom djelu stanovništva) da tolerišu moje postojanje? Nismo li suviše dugo ovisili o potezima drugih? O potezima drugih koji su nas kroz višestoljetnu diskriminaciju i nasilje gledali kao nepoželjene elemente društva, obzirom da nas nisu gledali kao osobe, odnosno građane_ke koji_e trebaju da imaju omogućena i zagarantirana prava i to jednako i dostojanstveno.


Moja „netolorenacija“ na riječ tolerancija će možda biti konfuzna i suprotno očekivanjima da društvo i država se trebaju edukovati po pitanju LGBTIQ prava, kao i po pitanju razumijevanja potreba LGBTIQ osoba. Međutim, iako teret za promjene u društvu jeste na državi i društvu koje ne prihvata LGBTIQ osobe, moć da neko toleriše moje odnosno naše postojanje ne bih trebala biti u rukama onih koji su nas diskriminirali_e. Kada kažem „u rukama onih koji su nas diskriminirali_e“ mislim na većinsko društvo, kao i na državne institucije. Situacija u vezi LGBTIQ prava se jeste promijenila po pitanju prihvaćenosti u društvu i otvorenosti državnih institucija u odnosu na prije deset, trideset ili sto godina. Međutim stavljati moć kroz riječ tolerancija u ruke svakoga, pogotovo u društvu koje je i dalje većinski homofobno / bifobno i transfobno je opasno.


Siguran sam da početna upotreba navedene riječi imala je plemenito i korisno značenje. Međutim u kontekstu marginaliziranih grupa, kroz višestoljetno nasilje, segregaciju i izolaciju, navedena riječ gubi svoje značenje, kao i svrhu, postavlja se pitanje što kada određeno društvo ne želi da toleriše (odnosno trpi i podnosi) određenu marginalizovanu skupinu. Onda nam se dešavaju već poznate stvari koje se dešavaju kroz historiju - zločini nad čovjekom, genocidi, segregacije ili eliminacija pripadnika_ica određenih skupina iz društva. Zbog toga moć da se nekog prihvati ili ne, ne bih trebala biti u rukama većinskog stanovništva, pogotovo ako je u pitanju manjinska grupa koja je bila diskriminirana od većinskog stanovništva kroz višestoljetnu i nečovječnu praksu.


Između ostalog potrebe određene zajednice (naprimjer: LGBTIQ zajednice, zajednice Roma i Romkinja ili osoba s invaliditetom) najbolje mogu razumiju pripadnici_ice te zajednice. Iskustva o diskriminaciji mogu na tačan i precizan način prenijeti najbolje oni_e koji_e su bili_e diskriminisani_e. Naprimjer, ja kao gej muškarac, ističem ovo muškarac, ne mogu razumjeti potrebe i višestoljetnu diskriminaciju žena, Roma ili Romkinja ili osoba s invaliditetom. Međutim, mogu se solidarisati i koristiti svoju privilegiju u ovom slučaju što sam muškarac, da pomognem u zajedničkoj borbi za ravnopravnost i jednakost.





Solidarnost (latinski: solidus) što znači čvrst, iako na prvu korijen riječi je konfuzan, korijen riječi, ujedno potiče i iz srednjovjekovnog pravnog pojma solidum, odnosno kada se skupina ljudi pojavljivala pred sudom „kao jedan čovjek“. Iako korijen ovakve riječi može biti opasan jer sam prethodno istakao da potrebe određene zajednice može najbolje artikulirati odnosno istaknuti određena zajednica, pojam solidarnosti znači i razumijevanje potreba određenih individua, koje se povezuju po određenom osnovu. Osnova za povezivanje može biti to što smo svi ljudi, koji bi trebali biti isti po pravima i obavezama, ali nismo svi isti po potrebama, jer određena skupina ljudi odnosno osoba diskriminirana kroz vjekove stvara zahtjeve svojstvene sebi, te kao takva jedina može imati moć da usmjeri svoju sudbinu i svoje živote.


Zaključujem da do napretka u društvu u vezi ljudskih prava i poboljšanja položaja marginaliziranih grupa ključne su upotrebe određenih riječi, te u kojem se kontekstu iste primjenjuju, ključno je da svaka marginalizirana grupa, odnosno pripadnici_ice određene marginalizirane grupe budu saslušane po pitanju svojih zahtjeva i potreba, iako se trebamo povezivati na osnovu aspekta da smo svi ljudi, svaka marginalizirana zajednica kroz višestoljetnu društvenu i institucionalnu diskriminaciju je razvila niz svoji zahtjeva, koje jedino određena marginalizirana grupa može artikulirati, i istaknuti.


Solidarnost, odnosno savezništvo je itekako potrebna, te krucijalno nužno u kontekstu LGBTIQ aktivizma, te u kontekstu ispravljanja viševjekovne diskriminacije LGBTIQ osoba. Međutim, davanje moći drugima da nas podnose ili ne podnose, odnosno "tolerišu" ili ne, kroz historijski i iskustveni kontekst se pokazao kao veoma destruktivan potez za marginalizovane grupe.


Zašto bi neko imao moć da podnosi ili ne podnosi moje postojanje, odnosno egzistenciju. Egzistencija određene marginalizirane grupe bi trebala da bude isključivo u rukama pripadnika_ica marginalizirane grupe.





Autor/ica: Amar Ćatović


Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Tuzlanskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
  • Instagram