INTERVJU: Tuzlanski otvoreni centar: Posebnu pažnju posvetit ćemo LGBTI zajednici i ženama

Redakcija portala LGBT.ba razgovarala je sa timom novoosnovane organizacije Tuzlanski otvoreni centar. Dajana Bakić, izvršna direktorica TOC-a, Bojana Matuzović, rukovoditeljica LGBT programa i Selma Kešetović, rukovoditeljica rodnog programa, za naš portal govore o tome kako je TOC nastao, koje su njegove glavne aktivnosti, kako je raditi u Tuzli i šta TOC planira za budućnost.

LGBT.ba: Možete li nam ispričati kako je nastao Tuzlanski otvoreni centar? Kako je nastala ideja, kako je implementirana, kada je organizacija registrirana itd? 

DAJANA: Aktivnosti za osnivanje Tuzlanskog otvorenog centra postoje od 2013. godine, na ideju Selme Kešetović i Edite Miftari, ali je zbog bh. birokratije proces stao. U to vrijeme ja sam radila diplomski iz Socijalne psihologije na temu “Stavovi mladih prema homoseksualnim, biseksualnim i transrodnim osobama”, kada počinje moja intenzivna saradnja sa Sarajevskim otvorenim centrom. Sve me, u konačnici, motiviralo da ozbiljnije i hrabrije pristupim zagovaranju prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba i odlučim da krenem u proces osnivanja Tuzlanskog otvorenog centra. U priču se, s entuzijazmom, ponovo uključuju Selma Kešetović i Edita Miftari, Bojana Matuzović i Mirza Halilčević, pa je organizacija formalno registrovana na početku 2016. godine i, u nizu aktivnosti koje smo do sada radile, postale smo vidljive, imamo pozitivan feedback, ali i velika očekivanja koja ćemo se truditi da ispunimo.

LGBT.ba: Koje su glavne aktivnosti kojima se TOC trenutno bavi i kojima će se baviti u budućnosti?

BOJANA: Tuzlanski otvoreni centar je osnovan radi promocije ljudskih prava i demokratskih principa u zajednici. Mi to želimo ostvariti jačanjem položaja lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans*, interspolnih osoba i žena na području Tuzlanskog kantona, kao i šire, kroz aktivnosti zagovaranja, edukacije, zatim kreiranjem mehanizama za monitoring važnih društveno-političkih procesa i kroz jačanje lokalne LGBTI zajednice.

Radit ćemo sa LGBTI zajednicom i ženama, institucijama vlasti i radnim tijelima istih, sarađivati sa organizacijama civilnog društva s ciljem kreiranja mreže za promociju aktivnog građanstva i ljudskih prava građanima i građankama, ali i kontinuirano osnaživati TOC tim kako bi naš rad bio temeljit i efektivan. Posebnu pažnju posvetit ćemo potrebama LGBTI zajednice i žena, trudeći se da rezultati naših aktivnosti budu vidljivi i osjetni u stvarnom životu.

LGBT.ba: Možete li navesti neka od dešavanja koja su se u organizaciji TOC-a dešavala posljednjih nekoliko mjeseci?

BOJANA: Tuzlanski otvoreni centar je novoosnovana organizacija, ali iza sebe imamo niz aktivnosti koje smo realizirale. Naše dosadašnje aktivnosti su bile usmjerene na rad sa zajednicom i na stvaranje sigurnog prostora za slobodno izražavanje o temama koje su često u našem društvu perciprane kao tabu teme.

Do sada smo organizovale večer queer i večer feminističke poezije, a u saradnji sa TANKA-om, Sarajevskim otvorenim centrom, GLIC-om iz Beograda, Ateljeom Ismet Mujezinović i Cafe galerijom BUNT u mjesecu februaru smo organizovale festival queer filma Merlinka. Održavanjem Merlinke smo pitanja rodnog identiteta, seksualne orijentacije, društvenih normi i potreba za društveno-političkim aktivizmom, kroz niz različitih umjetničkih aktivnosti, nastojale učiniti vidljivim i staviti iz sfere privatnog prostora u javni prostor.

Trenutno realiziramo Feministički mart u Tuzli sa Američkim kutkom JU NUB “Derviš Sušić” u Tuzli, a pripremamo se i za obilježavanje Internacionalnog dana borbe protiv homo/bi/transfobije koji ćemo obilježiti tokom mjeseca maja.

LGBT.ba: Već ste ostvarili suradnju sa nekoliko tuzlanskih organizacija. Koje su to organizacije i iz čega će se vaša suradnja sastojati?


toc2

Značajno je da širimo i jačamo mrežu lokalnih organizacija i civilnog društva, ne samo zbog podrške, već i zbog zajedničkog aktivnog angažmana u zagovaranju ljudskih prava. Smatram da intersektoralna saradnja daje najbolje rezultate rada.

Bitno je da napomenem i da od početka gradimo partnerski odnos sa Sarajevskim otvorenim centrom i drugim LGBTIQ organizacijama iz BiH i regiona i aktivno se uključujemo u mreže kako bi, sa svojim kapacitetima, doprinijele kreiranju boljeg okruženja za život.

LGBT.ba: Organizovali ste i Merlinku u Tuzli, u saradnji sa TANKA-om. Kako su prošla dešavanja festivala, da li ste zadovoljne reakcijama publike?

BOJANA: Veoma smo zadovoljne odzivom na Merlinku u Tuzli. Filmskom programu festivala smo dodale raznovrsne aktivnosti, kao što su diskusije, druženja i sadržaji za zabavu. Festival je bio posjećen, a ono što nas je posebno veselilo jeste činjenica da su na festival došle osobe iz raznih sfera društvenog života. Na festival su uz LGBTI osobe došli/e i predstavnici/ce političkih partija, Komisije za ravnopravnost spolova, nevladinih organizacija i građani/građanke Tuzle.

Još jednom se zahvaljujemo Sarajvskom otvorenom centru na povjerenju i podršci koju su nam pružili da organizujemo Merlinku u Tuzli.

toc3

LGBT.ba: Često se komentira da je Tuzla zapravo znatno otvorenija sredina od Sarajeva. Koliko prostora vidite za vaše djelovanje u Tuzli? Da li ima nekih prednosti, odnosno mana, koje biste istakle? 

SELMA: Pa da, uglavnom je razlog tome ateističko i antifašistiško naslijeđe naspram vrlo dominantnog nacionalistično-religijskog konteksta u Sarajevu. Ali nisu sve ruže i margarite. Postoji razlog zašto Tuzla, unatoč svom imidžu tolerantne sredine nije izrodila do sad organizaciju za prava LGBT populacije. E, sad, lako je reći da je posrijedi pasivnost, ali ja ne vjerujem u pasivnost, isto kao što ne vjerujem u lijenost, to su konstrukti mehanizama represije kako bi se krivnja prebacila na nas same. Mlade generacije žive više paralelnih života: imaju iole nekakvu slobodu u urbanim kafićima gdje se mogu i poljubiti (zamislite to!), istovremeno svojim roditeljima ili taje svoju orijentaciju ili muku muče ako su se autali/e, prikopčani su 24/7 na internet gdje su dio tamo nekih svjetskih trendova i komunikacija, a onda postoje prostori u kojem njihovo pravo na postojanje ne dolazi u obzir. Još ako u to uključimo blato u kojem se čitava BiH nalazi, klasne razlike, nemogućnost osmišljavanja svijetle budućnosti, onda nije ni čudo zašto mladi/e koriste te elektronske naprave kako bi pobjegli/e od te sveprisutne šizofrenije društva. Mnogo je populacije otišlo vani ili se preselilo u Sarajevo, zato što se ovde korupcijom i lošim politikama potpuno osiromašuje i ubija srednja klasa.

E, to je ta situacija u kojoj mi radimo. Ta fama otvorenije sredine zapravo je samo to – fama: sve je divno i otvoreno dok nešto stvarno ne zatražiš. A i svima je potrebna temeljna edukacija o feminizmu i LGBT pravima, ma kako to bilo dosadno nama koji smo u toj branši tokom cijelih naših života.

Razgovarala: Redakcija LGBT.ba Foto: Sarajevski otvoreni centar, Tuzlanski otvoreni centar

#intervju #lgbt #toc